U posljednje vrijeme oralno-motoričke teškoće postale su važna tema među stručnjacima i roditeljima, posebice restriktivni oralni frenulumi.
U Logoritmu radim s bebama i malom djecom i često me roditelji pitaju je li prekasno da se s djecom nakon 6 mjeseci ili nakon navršenih godinu dana radi na oralno-motoričkim vještinama. Uz to su česta i pitanja hoće li skraćeni frenulum utjecati na djetetov daljnji razvoj, jednom kad dojenje završi.
Nažalost, odgovor je da restrikcija frenuluma ili neka druga oralno-motorička teškoća koja utječe na kvalitetu dojenja ili hranjenja na bočicu neće proći jednom kada dojenje/hranjenje na bočicu prestane.
Na sreću, ne postoji dobna granica za rad na oralno-motoričkim vještinama.
Koja područja možemo procijeniti?
Prema razvoju i važnosti oralno motoričkih područja najprije bi trebali procijeniti dišni sustav koji je suštinski za spavanje, pažnju i cjelokupnu dobrobit tijela, a zatim hranjenje koje je potrebno za rast i razvoj. Nakon toga procjenjujemo izgled oralnih struktura, tj. orofacijalnu simetriju i harmoniju orofacijalnog kompleksa.
Govor i njegov razvoj ne možemo procijeniti od prvog dana života, no važno je naglasiti da čekanje njegove pojave za mogućnost procjene nikako nije preporučljivo kada postoji zabrinutost oko razvoja, budući da dišemo i hranimo se od rođenja.
Kako se simtomi mijenjaju s razvojem?
Kako se beba razvija tako se mijenjaju i oralne strukture.
Kada u dojenačkoj dobi postoje oralno-motoričke teškoće koje mogu biti uzrokovane skraćenim frenulumom, hipotonijom ili hipertonusom mišića ili uvjetovane razvojnom dijagnozom, one se najčešće manifestiraju kroz teškoće dojenja/hranjenja na bočicu.
Od rođenja su kod beba prisutni refleksi (neki od njih su refleks traženja, refleks sisanja, fazični zagriz, refleks lateralnog jezika) koji bebi omogućuju kvalitetno hranjenje. S rastom bebe, refleksi dolaze pod kontrolu i polako nestaju. Tako već nakon trećeg mjeseca bebinog života jezik prelazi iz refleksa sisanja u aktivniju pokretljivost, sisanje je aktivnije te se između 5. i 6. mjeseca pojavljuju obrasci mljackanja. Između 7. i 9. mjeseca uspostavlja se kontrola refleksa lateralnog jezika, aktivniji su pokreti usana, obraza i jezika. Između 13. i 15. mjeseca počinje razvoj disocijacije pokreta čeljusti usana i jezika, povećava se stabilnost čeljusti za žvakanje, koja se nastavlja do druge godine. Do 36 mjeseci, odnosno do 3. godine života očekujemo da je kod djece razvijena stabilizacija čeljusti, da se vrh jezika podiže kod gutanja te da su obrasci gutanja zreli i da dijete ima razvijene kružne rotacijske pokrete žvakanja.
Ovo su samo neki od refleksa i pokreta mišića na koje se usmjeravamo kod procjene djeteta te se stoga i način procjene mijenja ovisno o dobi.
Razvoj oralnih struktura najbrži je u prvih 18 mjeseci života. Kako se refleksi pokreti smanjuju i jača se voljna aktivacija mišića, tako se i mijenjaju i simptomi koji upućuju na teškoće oralne motorike.
Ono što se kod beba manifestiralo kao teškoća dojenja, nakon godine dana se može manifestirati kao teškoće s obradom određene teksture hrane, izbirljivost u jelu, česte prehlade, začepljenost nosa i/ili upala uha, pojačana salivacija, smanjen opseg pažnje, produženo korištenje dude, bočice ili sisanje palca, artikulacijske teškoće, krivi zagriz i natrpani zubi, visoko nepce…
U odrasloj dobi teškoće se mogu manifestirati kao učestale glavobolje, bolovi i napetost u čeljusti, problemi sa spavanjem, hrkanje, bruksizam, napetost u cijelom tijelu, problemi sa spavanjem, anksioznost..
Ako ne otklonimo uzrok teškoća koji narušava disanje, hranjenje i/ili razvoj oralnih struktura u ranoj dobi, on neće nestati sam od sebe, već se se mijenjati simptomi koje nam taj uzrok nosi.
Više o oralno-motoričkim teškoćama kroz život pročitajte na blogoritmu: https://logoritam.hr/blog/
Izvor:
Gatto, K. (2016). Understanding the Orofacial Complex – The Evolution of Dysfunction. Denver: Outskirts Press.
Merkel-Walsh, R. (2020). Orofacial myofunctional therapy with children ages 0-4 and individuals with special needs. International Journal of Orofacial Myology and Myofunctional Therapy, 46(1), 22-36.
Merkel-Walsh, R, Overland, L (2021): A Sensory Motor Approach to Feeding.
Autorica teksta je logopedinja, no nije logopedinja klijenta ili njegovog djeteta. Sadržaj članka je edukativne prirode te NIJE zamjena za individualne konzultacije s logopedom, logopedsku dijagnostiku ili individualne logopedske usluge. Sadržaj članka koristi se na vlastitu odgovornost.
Ako želite zakazati individualno logopedsko savjetovanje ili procjenu, kontaktirajte nas.
